Milorad Dodik : Imam rješenje za Sud i Tužilaštvo BiH

E-mail Ispis PDF

• Svi pričaju 20 godina Daytona: mene zanima šta Vi očekujete kako će Bosna i Hercegovina izgledati za pet godina, na četvrt vijeka potpisivanja Mirovnog sporazuma u  američkoj vojnoj bazi?

- Dayton je već izazvao dovoljno kontroverzi u BiH. Ako Bosna ima snagu, potencijal, istorijsku potenciju da preživi, onda mora u njoj biti neki unutrašnji dogovor. I bez mnogo uplitanja stranaca, koji su ne samo produkovali neka loša rješenja nego su i umrtvili političke elite da se bave rješenjima. Svi smatraju da je to neko sa strane odredio i sad mi samo treba da se u to uklopimo. Nekima odgovara jedno, nekima drugo, u suštini nikome ništa ne odgovara. Očekujem i mislim da bi bilo dobro da se nađe ta unutrašnja snaga kod svih, prije svega važnih i relevantnih faktora i da se dođe do toga da se pokušaju shvatiti i drugi i da se napravi jedan minimum dogovora koji će obezbijediti Bosni i Hercegovini da preživi, da se uspostavi na jedan kolosijek izdrživosti.

Referendum je odluka

Sve drugo oko Daytona, ukoliko ostane ovako, jedni će ga osporavati više, drugi će ga više braniti i doći ćemo u poziciju da će se pokazivati sam sistem gotovo neproduktivan i nemoguć. I zato sam se od početka zalagao da postoji iskren dogovor bez stereotipa i miješanja stranaca. BiH, dakle, kao neka međunarodna politička realnost može da bude nesporna kod svih, ali ukoliko ne postoji unutrašnji dogovor, onda može ugroziti i tu međunarodnopolitičku realnost.

• Slušala sam Vas pažljivo u prošlu subotu i primijetila da koristimo isti argument kada govorimo o nedostacima u nedavnoj prošlosti - kalvariju Mirka Šarovića. No, Vi danas Šarovića - koji radi ono što ste Vi obećavali da ćete raditi, dakle koji se bori da svi živimo bolje - zovete izdajnikom. Zašto baš njega?

- Ne znam, sad vaditi iz naftalina Mirka Šarovića...

• Pa Vi ste ga pominjali.

- Jesam, kao primjer na koji način neki legitimni predstavnik bude izabran na izborima, onda visoki predstavnik iz samo njemu znanih razloga ga smijeni, a onda država ili državne strukture moraju da plaćaju kaznu za te greške. I Mirko Šarović je očigledno primjer za to.

• A zašto je izdajnik?

- Pa to nije teško dokazati sa stanovišta činjenice da za srpski narod i RS Savjet ministara nije vlada. Savjet ministara treba da odrazi interese sastavnih dijelova BiH i ne može da bude odraz nijedne političke opcije, niti može da bude odraz jednog političkog mišljenja jednog pojedinca. Dakle, stroga vezanost za institucionalni okvir je apsolutno potrebna, a toga nema.

• Bili ste jučer u Beču (razgovor vođen u utorak, 22. 9, op. aut) i prilično ste zbunili novinare: prvo je Srna distribuirala saopćenje tvrdeći da ste se sreli sa predsjednikom austrijskog parlamenta - citiram - koji je dao podršku referendumu i obećao problematizirati status visokog predstavnika u BiH, da bi potom reagirala austrijska ambasada u našoj zemlji tvrdnjom da ste zapravo sreli trećeg predsjednika Nacionalnog vijeća, pritom jasno se određujući kako je referendum koji najavljujete protivustavan. Šta se dogodilo, s kim ste bili?

- To što kaže Ambasada, sa predsjednikom Nacionalnog vijeća, jednim od tri koji tamo postoje, koji potpuno ravnopravno vrše svoje funkcije. Naravno, sad neki pokušavaju sam susret da dovedu u pitanje i koriste svaku vrstu osporavanja. Inače se taj ambasador Austrije prepotentno ponaša ovdje. On misli da treba da dijeli lekcije. A niko nije rekao da je stav Savezne vlade Austrije da podržava referendum, tako da nije bilo potrebe da se on izjašnjava. Njegov je demanti potpuno pogrešan, to je više njegov stav. Razgovarao sam sa ljudima, političkim partijama, šta je tu problem? Dakle, postoji politička partija koja je članica parlamenta, koja ima 23 posto parlamenta, koja ima svoje politike...

• Opoziciona partija?

- Najjača opoziciona partija, austrijski narod je izabrao tu partiju i mi imamo saradnju. Njihovi stavovi su takvi kakvi jesu. To što se ambasadoru ne sviđa, to je njegov problem. Nek' objašnjava to u Beču, kao što će vjerovatno objašnjavati.

• Narodna skupština RS-a izabrala je i referendumsku komisiju, a odluke o referendumu nema u Službenom glasniku RS-a. Zašto?

- Ima procedura. Odluku pretpostavljam da je donio Ustavni sud, pa onda ide doznačavanje Skupštini, pa Skupština to uputi na objavljivanje. I sad da vam pravo kažem nisam službenik ni Ustavnog suda, ni Skupštine. Ne znam gdje je, ali će biti objavljeno. Zašto ne bi bilo.

• Opozicija Vas optužuje da i time kalkulirate jer Vas bole predmeti Bobar banke, Boske, zato pitam.

- Opozicija i liježe i ustaje sa Miloradom Dodikom, to je njihov problem. Dakle, ne znam zašto još nije objavljena odluka, ja zaista nisam nadležan za to.

• Niste u toku?

- U toku sam procedure, ali nisam baš u toku gdje je sad. Ali nema nijednog razloga da ne bude objavljeno.

• Gdje je zapelo u Strukturalnom dijalogu, pa ste Vi opet posegli za referendumom?

- Kad sam razgovarao sa Catherine Ashton, napisano je da za sada neće biti referenduma. I u toj izjavi tačno tako piše. I data su četiri pitanja na koja se trebalo odgovoriti. Nijedno nije do kraja dovedeno. Iz poštovanja prema Catherine Ashton i njenog dolaska ovdje u Banju Luku nisam htio da to ranije potenciram ponovo, a prošla  godina je bila izborna, pa smo čekali da to sve prođe iz razloga što se ništa nije radilo na tom planu.

• Koja su to četiri pitanja?

- Piše tamo. Prvo, mi osporavamo i činjenicu da Sud BiH ima pravo da formira pravosudne institucije bez dogovora entiteta. Sud je nastao odlukom Wolfganga Petritscha, kao i Tužilaštvo, što je nametanje zakona. Bonska ovlaštenja ne daju pravo visokom predstavniku da nameće zakone. I zbog toga smo pokrenuli i pokretat ćemo i na nekim drugim mjestima, u zemljama odakle oni dolaze, pravosudne parnice zbog kršenja međunarodnog prava. Drugo, tada se tražilo da se usvoje u Parlamentu BiH bez zareza izmjene, uz tvrdnju da je moguće da dođe do nekih promjena. Neki su nasjeli na tu tvrdnju...

• I poslanici SNSD-a su glasali.

- Neki moji poslanici. Ali, to ne mora da znači da se robuje zabludi iz jednog vremena. Dakle, primarno BiH nema pravo na pravosuđe, nema pravo na Sud i Tužilaštvo i Ustavni sud ne može da bude ustavotvorac, on može da bude samo tumač odnosa opštih akata sa Ustavom. Ustavni sud je odavno izašao iz svoje ingerencije i kreira ustavno i politička rješenja u BiH i zbog toga je praksa koju uspostavlja Ustavni sud veoma problematična. Pogotovo imajući u vidu činjenicu da su sve odluke donesene rukama tri stranca i dva Bošnjaka koji su članovi Suda, koji su konstituisali većinu koja je nametnuta dvojici sudija Srba i dvojici sudija Hrvata, koji su u pravilu bili protiv. To je jedno stanje straha koje je širio visoki predstavnik, torture koje je vršio prema političarima i nagon da se određene stvari rade po njihovoj volji. Možda su imali nekog smisla u vremenu kada se trebalo nešto uspostaviti, ali danas nema razloga. Svi zakoni koji su nametnuti, bez obzira na to što su poneki i usvojeni u Skupštini imaju tu sistemsku grešku, jer Parlamentarna skupština nije imala pravo da to usvoji, pošto nema sporazuma entiteta da se te svari mogu usvojiti. Samo u slučaju vojske postoji određeni sporazum i ni u jednom drugom. Svi drugi su nezakoniti i neustavni.

• Možemo li pokušati razdvojiti pravne i političke posljedice eventualnog referenduma. Evo, završen je i šta se događa? Hoće li osuđeni ratni zločinci izaći iz zatvora?

- Vi očigledno niste pravnik.

• Nisam, ja sam novinar.

- Mogli ste nekoga pitati. Svi će vam reći da ne možete ništa retroaktivno mijenjati. I nema akata pravnih koji se donose da bi pokrili prethodnu situaciju. To nema. Imaju lex specialis zakoni, ali tu mora da postoje zaista velika pravda i opravdanja. U svakom slučaju - referendum je odluka. Ona je izraz pravne i političke volje. Nakon toga bit će manifestovana odluka jednog naroda i isključena ona priča kako samo elita iz nekog svog sebičnog razloga u RS-u pokušava nešto da mijenja, što naravno nije tačno. Ti stalni prigovori kako politička vlast u RS-u štiti ovo ili ono.....

• Dakle, mi sad pričamo o slučajevima Bobar banka, Boska, zašto Vas optužuju.

- Nemojte karikirati. Ne govorim samo o tome nego o nečemu što se pokušava nametnuti vlasti u RS-u da to radi iz ne znam kojih iracionalnih razloga. Dakle, bit će eliminisano da je to samo volja pojedinca ili grupe. I na bazi te odluke, pošto postoje društvena i politička odgovornost i institucije i pojedinaca niko ko predstavlja RS neće moći iznad tog okvira se drukčije ponašati. Mi ćemo zatražiti da se razgovara i riješi problem, imajući tu volju iza sebe, ohrabreni snagom te volje koja se zove referendum. Ukoliko toga ne bude i ukoliko se to ne riješi na način o kome smo već govorili i koji nije sporan i kod nekih važnih faktora koji nešto odlučuju, i ukoliko ne bude pomaka, mi ćemo se vratiti u parlament RS-a i donijeti neke svoje odluke koje će manifestovati tu volju, a ona će podrazumijevati, recimo, i zakon o neprimjeni odluka Suda i Tužilaštva na prostoru RS-a. Onda će neko reći pa to je nemoguće. Moguće je, sve je moguće. Mora se poštovati volja naroda. A da se u BiH poštuje volja naroda - sve bi ovdje drukčije bilo. Dakle, ne možete očekivati da neki stranac neizabran i neovlašten mimo Ustava nametne Sud i Tužilaštvo i da to ostane, samo zato što, kako to kaže zamjenik zamjenika državnog sekretara SAD-a - to je antidejtonski, ali nemojte me pitati koji je član Daytona ugrožen. Ta manifestacija arogancije je možda u nekom vremenu mogla i proći, ali sad morate da budete argumentovani.

• Imate li Vi možda podatak koliko su sudovi u RS-u izrekli kazni za ratne zločine?

- Nedovoljno. Imam podatak. Mislim da su sudovi morali više da rade na tome i u kraćem periodu da daju odgovor na ono što je opterećavajuće za sve. Međutim, i to je bila monopolizacija Suda i Tužilaštva BiH, jer su oni mogli da dođu u bilo koji sud, izuzmu predmet i da se bave njime. Vidjeli smo na koji su se način ponašali. Znate, ovo je jedan intervju koji će vjerovatno da izazove pažnju i da bude prevođen. Veoma je teško sada objašnjavati sve te detalje, ali kako je moguće da Bosna, ako želi da bude zemlja i država, pristane da joj jedna neformalna grupa izabrana ili podržana od stranaca, koja se zove Sudski tužilački savjet, ima kompetencije da bira i odlučuje o sudijama i tužiocima, a da je recimo parlament zemlje, entiteta, manje odgovoran prema javnosti nego oni. A oni se biraju uz saglasnost stranaca, onda advokati biraju tužioce, biraju sudije, sudije biraju tužioce, tužioci biraju sudije...

• Zar se to Vi i Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH, slažete u kritikama VSTV-a?

- Ja se s njom ne slažem, nemoguće je da je opstala nakon odluke Evropskog suda pravde, ali ona misli da tužioce treba da biraju državni organi i državni autoriteti, onda je to uredu. U Americi predsjednik imenuje i tužioce i sudije. U nekim državama Evrope kraljevi imenuju tužioce i sudije, vlade. Zašto u BiH to radi neformalni centar?

• Kad već govorite o pravosuđu, zar Vam ne udara na obraz, kao predsjedniku RS-a, slučaj Radišić? Mile Radišić je osuđen u Banjoj Luci, pobjegao je u Beograd, a niko ga nije zatražio da makar tamo tu kaznu odsluži, a kamoli izručenje?

- To je pravosudna priča i pitajte njih. Ne treba mene da pitate. Ali, ono što je presuda Suda treba da bude poštovano. Bez obzira na to ko je osuđen, bez obzira na to šta neko misli o toj osobi, ta odluka se mora poštovati. U tom pogledu ja nemam nijedan problem. Mile Radišić je trebao da odleži u zatvoru i da pokuša putem žalbi i pravosudnog lijeka da rješava svoj problem. Zašto se to i kako to desilo, ja ne mogu da ulazim u detalje, ali mislim da će konačno morati da se suoči s tim i da krene izdržavanje te kazne. Ja Milu Radišića znam. Ne mogu reći da sam neki izraziti prijatelj, ali sam dobar poznanik, i Mile Radišić je čovjek koji je, bez obzira na sve, radio pošteno svoj posao i ušao je u jednu negativnu atmosferu i nagnječio određene interese jedne grupe ljudi.

• Je li zbog toga srbijanski Telekom prekinuo ugovor s njim?

- Ne znam ja to, nije moje da to komentarišem. Koliko znam, Telekom je imao neku vrstu prigovora i da se pokušava to pitanje riješiti. Ali je ovdje bila opšta hajka i pokazalo se da je u poslu koji je Mile Radišić radio vezano za izgradnju objekta bilo sve pravno ispravno i nije bilo nijedne proceduralne zakonske smetnje. Nekoliko sudskih procesa vezano za izgradnju te zgrade Telekoma su Mile Radišić i njegova firma dobili. I dobijena je i upotrebna dozvola. U svakom slučaju, Sud je donio odluku i on je trebao da odleži tu kaznu.

• Ja ustvari pokušavam od Vas da čujem kakav bi to pravosudni sistem predstavljao rješenje: imate li prijedlog?

- Rješenje mora da bude da imate autoritet koji se zove sud i autoritet koji se zove tužilaštvo i da se smanji na minimalni nivo politički upliv koji dovodi do toga da se procesuiraju određeni predmeti, ljudi, i da nakon toga godinu, dvije, pet, sad sam vidio i neki slučaj od osam godina, kažu - izvinite, nema ništa. A u međuvremenu ponovo pokreću stvari kako bi održali pritisak na određene ljude. To je neoprostivo. To je zato što nema javne odgovornosti. Kome su odgovorni sudije i tužioci? Jedino koga ja mogu naći u ovoj BiH to su kriminalci. Njih se boje. Ničega se drugog i ne boje. I boje se da odrede pritvore. I kad odrede pritvor, brzo ga povuku. Oni se boje kriminalaca da im se ne bi svetili. Ne treba niko iz političke sfere da imenuje tužioce. Neka idu na izbore. Svake četiri godine pojavi se sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci, njih 20 na prostoru koji pokriva Opštinski sud Banja Luka, i bira ih narod. Nakon četiri godine neka vide je li narod zadovoljan s njegovim sudovanjem ili nije. Tužilac mora da bude izabran od države, on predstavlja državu. On je državni organ. I to je svugdje u svijetu. A ovdje je sve nakaradno. Ovdje je sve stavljeno u isti koš.

Sprega s mafijom

Danas kad pričate o kriminalu i korupciji, što nesumnjivo postoji, ja mislim da su perjanice tog procesa u smislu podržavanja upravo neefikasni Sud i Tužilaštvo. I sprega mnogih sudija, tužioca i advokata i mafije. Država je zainteresovana da se ta borba dobije protiv kriminalizacije u društvu. Ali, ako ima tužioce koji su odgovorni grupi, a ne javnosti, onda  nema borbe te vrste. Zato je potrebno uvesti sistem odgovornosti. Ne može sudija ostati, recimo, ako njegov izvještaj nije usvojen na Parlamentu. Kao vlada - ne prođe izvještaj, ona pada. A sudija može opstati: po kom principu?

• Vratimo se političkim posljedicama: Valentin Inzko Vas je podsjetio na ovlasti visokog predstavnika, a pomenuo je i bonske. Mada ima i onih koji tvrde da biste Vi bili najsretniji da Vas smijeni, zanima me očekujete li to?

- Zašto kažu da bih bio najsretniji?

• Kažu da bi Vam to bila dobra ispričnica.

- A je li? Tako kažu? Da sam se htio povući, ja se ne bih pojavio na izborima. A izborna funkcija me obavezuje da u mandatu koji sam dobio poštujem volju naroda. Ja mislim da RS, bez obzira na mnoge koji pokušavaju da to prikažu na drugi način, dobro funkcioniše. I da RS u institucionalnom smislu nema nijedan problem. Ni u parlamentu, ni u Vladi i da mnoge institucije RS-a...

• Baš?

- Vi drukčije mislite. Ja kažem da skupštinska većina funkcioniše i da Vlada radi svoj posao. Recimo, ne vidim u Federaciji da je tako sjajno. A u nekim kantonima da ne pričam. I na nivou BiH, u zajedničkim institucijama postoji određena idila, ali to nije garancija da će biti uspješno kako izgleda. RS ima svoje odgovornosti, svoje obaveze i mi ovdje držimo stabilnu situaciju, bez obzira na to kako to ko mislio. Često čujemo razne prigovore, što je naravno dio demokratskog ambijenta. Nemamo ništa protiv. Što se tiče Valentina Inzka, on je zaista prošlost i bez obzira na to što bi neko htio, nisam siguran da ima tu potencijala. Naravno da mogu Amerikanci, Britanci ili neki drugi tražiti da se to uradi, ali ne vidim način kako oni to mogu da urade. Ja ne poštujem njihovu volju, u pogledu intervencije, ja ću poštovati volju naroda. Ali, kad smo kod Inzka i njegovog podsjećanja, i ja njega podsjećam na njegovu platu od 24 hiljade eura i na jedan razgovor: rekao mi je, otprilike, da je on meni zahvalan što stalno pravim probleme, jer to znači da će on ostati ovdje kao visoki predstavnik.

• To Vam je rekao?

- Da. To mi je rekao. Ja sam njemu uzvratio da bi trebalo, ako je imalo pošten, da pola plate prebaci meni.

 

 

Kontakt

 

Sve predijeloge i sugestije na izgled i sadržaj portala www.buzimljani.ba možete poslati na e-mail: buzimljani-@hotmail.com.

  Telefon: 

Godinu dana postojanja portala buzmljani.ba-24.februara 2011. godine

Udruženje "Stari grad" Bužim Jurišnog bataljona b.b.

JIB:4263580190001, Registrovano u registru udruženja Knjiga V,reg.broj 88. 14.01.2010.godine