Građani FBiH će morati vraćati dio duga RS i to može biti veliki međunacionalni problem

E-mail Ispis PDF
Kada BiH bude ulazila u EU, moraće prestati vezanost njene valute za evro. Upravo će se tada pokazati problem da će građani FBiH vraćati dio duga RS. Prema mom računu, to je oko tri milijarde KM. Naravno, građani FBiH to neće željeti i mislim da će to biti veliki međunacionalni problem, upozorio je u razgovoru za Vijesti.ba prof. dr Aleksa Milojević sa Ekonomskog instituta u Bijeljini.

VIJESTI.BA: Centri civilnih inicijativa (CCI) predstavili su nedavno izvještaj "Stanje nacije" koji daje precizan pregled efekata reformi u BiH u posljednjih 18 mjeseci. U izvještaju je, između ostalog, navedeno da je javni dug u RS kritično visok i da je blizu EU limita od 60 posto BDP. U kojoj mjeri to podriva fiskalnu održivost RS, ali i cijele BiH? 

MILOJEVIĆ: To je alarmantniji podatak nešto što mislite. RS je skoro dva puta više zadužena nego FBiH. Upravo ta činjenica otvara veliki problem u budućnosti. Naša valuta konvertibilna marka vezana je za evro, a to ne može vječno trajati, odnosno jednom se mora osloboditi. Kada BiH bude ulazila u EU, moraće prestati vezanost njene valute za evro. Upravo će se tada pokazati problem da će građani FBiH vraćati dio duga RS. Prema mom računu, to je oko tri milijarde KM. Naravno, građani FBiH to neće željeti i mislim da će to biti veliki međunacionalni problem. 

BiH je jedno monetarno područje i ne mogu se donositi neusaglašene odluke. Budući da je riječ o tipičnom monetarnom pitanju, obratio sam se guverneru Centralne banke BiH sa zahtjevom da on, na bazi svojih monetarnih nadležnosti, zaustavi zaduživanje RS do izjednačenja duga sa FBiH.

VIJESTI.BA: Je li to moguće uraditi?

MILOJEVIĆ: To je prvo monetarno pitanje. Ponavljam, u istom monetarnom području ne mogu se donositi odluke mimo Centralne banke BiH, jer je ona monetarni organ i ima monetarnu vlast. Stoga bi ona to morala da uradi. Ako želimo miru BiH, moramo riješiti problem na način da svako vraća svoje dugove, odnosno da se ne ide na uštrb drugih, kao što je to bio slučaj kod propalih banaka u RS, kada je FBiH plaćala po 50.000 KM štedišama u tim bankama. To ne može vječno trajati. 

Kada govorimo o javnom dugu, RS je prije 15 godina zarađivala tri KM, a vraćala jednu KM. Sada mi zaradimo jednu KM, a vraćamo sedam i po maraka. U idućoj godini moraćemo da vraćamo 10 KM. 

VIJESTI.BA: U kojoj mjeri je za državu pogubna činjenica da se vlast zadužuje kod komercijalnih banaka? Iz CCI-a upozoravaju da je dug prema komercijalnim bankama u BiH dostigao istorijski maksimum od preko dvije milijarde KM. 

MILOJEVIĆ: U normalnim monetarnim prilikama, vlast se nikada ne može zadužiti kod komercijalnih banaka. Međutim, ovo je jedan naopak privredni sistem, pa je moguće i to. U normalnim prilikama, vlada se može zadužiti kod centralne banke, kada ona ima svoju emisionu mogućnost. Tada vlada za godinu dana mora vratiti taj novac, jer u suprotnom ide inflacija. 

Međutim, Centralna banka BiH nema monetrne nadležnosti i ne može da emituje novac, pa se bh. vlade se ne mogu zadužiti kod nje. Kada BiH izveze robu u EU, Centralna banka samo izvrši zamjenu novca. Dakle, nema emisije, već samo zamjena novca - evro u konvertibilnu marku. To je monetarna nadležnost današnje Centralne banke BiH. Stoga mi nemamo pravu centralnu banku, nego mjenjačnicu. 

Dakle, u normalnim državama, vlada nikako ne može da dođe do zaduživanja u komercijalnim bankama, jer centralna banka ima monetarnu vlast nad komercijalnim bankama. No, kod nas je sve naopačke. Vlada ne može ništa da proizvode, nego se zadužuje. Budući da nema sredstava MMF-a, vlade su se okrenule najgorem izvoru finansiranja, a to je zaduživanje kod komercijalnih banaka. 

S druge strane, to odgovara komercijalnim bankama, jer vlada ne može propasti i smatra se najsigurnijim platišom. Komercijalne banke dižu kamate, pod kojima se vlada zadužuje, takve da ih niko u svijetu ne pamti. Kada vlada u normalnoj državi posuđuje sa kamatnom stopom od jedan posto, smatra se da je ta vlada već u velikoj krizi. Kod nas se vlada galantno zadužuje sa četiri ili pet posto kamate. 

To je potpuni finansijski kolaps. Vlada će sigurno ugroziti komercijalne banke, jer Vlada neće moći vraćati dug. Već se posuđuje novac da bi se vratio dug, jer ne postoje vlastiti izvori prihoda. Vrtimo se u krug, ali to sigurno neće dugo trajati. 

VIJESTI.BA: Kako tumačite izjavu predsjednika RS Milorada Dodika o potrebnoj intervenciji Centralne banke BiH prema vladama zbog ostvarivanje likvidnosti javnih računa? Iako nije precizirao smisao intervencije, iz njegovih ranijih javnih istupa, možemo pretpostaviti da se radi o tzv "višku" deviznih rezervi koji leži neiskorišten na računu Centralne banke BiH.  

MILOJEVIĆ: Valutni odbor ne podrazumijeva mogućnost emisije novca. Valutni odbor je upravo napravljen zato da se novac ne može emitovati, nego da se novac emituje samo na bazi izvoza. Dakle, samo se vrši zamjena, a ne emisija novog novca.

Ono što Dodik govori, to je za Ginisovu knjigu! On direktno kaže da spas leži u tome da Centralna banka BiH emituje novac, jer vlade nemaju novca. To može reći samo neko ko nema pojma o ekonomiji. Novac se stvara u proizvodnji. Ako ne postoji materijalna proizvodnja, a proizvodi se običan papir, to nije novac, nego bezvrijedan papir. 

VIJESTI.BA: Šta je osnovi problem privrednog sistema BiH?
 
MILOJEVIĆ: Problem privrednom sistema u BiH jeste u tome što novca svugdje ima osim tamo gdje treba - u privredi. U RS na primjer imamo milijardu i 700 miliona KM štednje građana, u FBiH oko tri milijarde štednja, a skoro milijardu KM u Centralnoj banci. Sva ta štednja stoji, a mi dižemo kredite i finansiramo vladu. Imamo domaći novac, ali taj novac ne može da stigne do privrede. Recimo, milijarda iz Centralne banke BiH ne može da stigne do privrede, nego opet u nekoj raspodjeli može da stigne do budžeta entiteta.

To se dešava zbog toga što BiH nema riješeno svojinsko pitanje. Mi nemamo akcionarsku svojinu, nemamo velika preduzeća, berzu koja može da usisa taj novac iz štednje. Ljudi u BiH štede u rizičnim bankama po tri ili četiri posto kamate, a naša preduzeća plaćaju strani novac od šest, sedam posto. Domaća štednja ne može da stigne do privrede, jer nemamo preduzeća koja imaju svoje akcije koje mogu prodati, odnosno da ljudi povuku novac iz banke i kupe akcije pojedinih preduzeća. 
 
Današnje robne privrede egzistiraju na masovnoj akcionarskoj svojini. Zapad zarađuje 80 posto svog bogatstva na akcionarskoj svojini. Nama su stranci zabranili da ovdje napravimo privatizaciju podjele i umjesto toga napravili smo privatizaciju prodaje. To je svojina 19 vijeka. Zapad na individualnoj privatnoj svojini pravi svega pet posto bogatstva, a 95 posto preduzeća zapada pravi pet posto bogatstava u individualnoj privatnoj svojini. Jedan posto krupnih preduzeća na akcionarskoj svojini pravi 80 posto bogatstva. 
 
U našem privrednom sistemu nije riješeno svojinsko pitanje i to je provalija. Mi sada hoćemo na individualnoj privatnoj svojini iz 19 vijeka da pravimo privredu. Nisu nam dali da održimo Energoinvest, Šipad, Famos i druge firme na bazi privatizacije koje je bila zacrtana. To je hladni rat koji su uspješno dobili. Sada se koprcamo u kaljuzi 19 vijeka i nemamo snage da riješimo svojinsko pitanje, a to će biti znak za potpuno propadanje BiH.
 
VIJESTI.BA: Kako izbjeći taj scenario?
 
MILOJEVIĆ: Izlaz postoji. Pluralna demokratija zapada nastala je onda kada je nastala akcionarska svojina. Racionalna socijalna podloga uslov je za racionalnu politiku. Recimo, u Njemačkoj 40 miliona Nijemaca ima akcije u 20 hiljada krupnih preduzeća, koliko pravi 80 posto bogatstva. Svi oni hoće da dobiju dividendu od tri do pet posto. Vlada ne može da pravi štetne odluke, jer se radi o čvrstoj socijalnoj armaturi koja jednostavno prisiljava da taj pluralizam bude racionalan. 
 
Mi imamo individualnu privatnu svojinu, koja je neracionalna. Upravo na toj neracionalnoj osnovi mi želimo da pravimo racionalnu politiku. Zbog toga naše politike idu na nacionalizam, jer je nacionalističko gorivo najbolje gorivo, a njega koriste jer ne mogu da naprave privredu. Smatram da je rješenje ulazak u akcionarsku svojinu i iz pravca privrednih resursa. To je jedini spas i pluralne demokratije i ekonomije.
 
Razgovarala: Nevena Ćosić 
 
(Vijesti.ba)

 

Kontakt

 

Sve predijeloge i sugestije na izgled i sadržaj portala www.buzimljani.ba možete poslati na e-mail: buzimljani-@hotmail.com.

  Telefon: 

Godinu dana postojanja portala buzmljani.ba-24.februara 2011. godine

Udruženje "Stari grad" Bužim Jurišnog bataljona b.b.

JIB:4263580190001, Registrovano u registru udruženja Knjiga V,reg.broj 88. 14.01.2010.godine