Začarani krug političkih problema u BiH ne doprinosti imidžu države koja želi u NATO

Ispis
Share
Generalni sekretar Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović u razgovoru za Vijesti.ba analizira sutrašnju posjetu generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga našoj državi. Kaže da je to pozitivan gest od samog generalnog sekretara, jer u mnoštvu problema sa kojima se NATO suočava, dolazi ipak da pruži podršku BiH.

Želio bih da ohrabrim političare koji će se sutra sastati sa Stoltenbergom da više slušaju ono što on ima reći o situaciji u NATO-u, razmiještanju snaga, prijetnjama od Rusije i uticaju dolaska na čelo SAD-a Donalda Trampa, ali i o generalnim promjenama u međunarodnim odnosima i odnosu snaga u svijetu, ističe Hadžović. 

VIJESTI.BA: Šta očekujete od sutrašnje posjete generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga BiH?

HADŽOVIĆ: Stoltenberg će biti upoznat sa trenutnim dešavanjima u BiH, reformama koje naša zemlja provodi, ali i vjerovatno sa političkim nesporazumima koji su afektirali Ministarstvo odbrane BiH i OS BiH sa nedavnom proslavom 9. januara, Dana RS. Posjeta je, dakle, prilika da se generalni sekretar bliže i bolje upozna sa situacijom, te da se razmijene mišljenja o stanju u NATO-u, problemima sa kojima se Savez susreće, tačnije o transformacijama i promjenama. Vjerovatno će biti riječi i o odnosu koji bi SAD mogao imati prema ovoj organizaciji. 

VIJESTI.BA: Smatrate li da bi njegv dolazak u BiH mogao imati značajan uticaj za aktivaciju MAP-a?

HADŽOVIĆ: Dolazak Stoltenberga šalje poruku da je NATO još uvijek zainteresovan za BiH i da podržava njen put ka punopravnom članstvu u samom Savezu. To je pozitivan gest od samog generalnog sekretara, jer u mnoštvu problema sa kojima se NATO suočava, dolazi ipak da pruži podršku BiH. Nažalost, nisam optimista da će njegova posjeta uticati aktiviranje MAP-a, koji BiH čeka više od šest godina. 

VIJESTI.BA: S druge strane, u kakvom svjetlu BiH dočekuje Stoltenberga? Recimo, jedan od uslova za članstvo u NATO-u je knjiženje vojne imovine, a taj zadatak naša država nije završila.

HADŽIĆ: Sa vojnog aspekta, postoji određeni pomak. BiH usvojila je Plan modernizacije kroz usvojeni Pregled odbrane, te je i dalje spremna doprinositi međunarodnom miru i napraviti modernizaciju OS BiH, kako bi bile kompatibilne sa ostalim NATO članicama. Osim toga, zemlja smo koja ispunjava svoje obaveze sa daljom reformom, podrškom civilnom stanovništvu i učešćem u mirovnim misijama.

S druge strane, vidimo da u BiH imamo veliku političku nestabilnost. Uz nedostatak političke volje da se riješi pitanje vojne imovine, svakodnevno se dodaju određene teme koje dodatno destabilizuju BiH, a samim tim se veoma negativno percipiraju u okviru samog NATO-a, odnosno da naša država nije politički spremna da se priključi vojno-političkom savezu kakav je NATO.

VIJESTI.BA: Je li upravo takva poruka upućena 9. januara, kada su obilježavanju ovog datuma prisustvovali pripadnici OS BiH?

HADŽOVIĆ: Ministarstvo odbrane BiH obećalo je da ćemo sutra imati analizu onoga što se dešavalo 8. i 9. januara u Banjaluci. U BiH bili smo svjedoci različitih interpretacija samog događaja i odluka predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, a činjenica je da je uzdrman lanac komandovanja. To je bacilo sjenu na kompletnu dosadašnju reformu Ministarstva odbrane BiH i OS BiH. Zasigurno su poruke o tom događaju i negativnoj političkoj atmosferi proslijeđene i da je generalni sekretar upoznat o svemu. 

Na ovom planu, kao i na porukama iz Evropskog parlamenta koje se odnose na funkcionalniju državu, veću političku i ekonomsko-socijalnu stabilnost u BiH, vidimo da su svi vjerodostojno i tačno identifikovali probleme u našoj državi. Umjesto da se bavimo napretkom na EU i NATO putu, mi ostajemo zatočeni u začaranom krugu internih političkih problema, koji se problematiziraju svakim danom. To zasigurno ne daje imidž zemlje koja bi trebalo da postane punopravni član NATO-a. 

VIJESTI.BA: Imajući u vidu političke probleme u BiH, ali i problema NATO-a koje ste pomenuli, a posebno nakon dolaska Trampa na čelo SAD, hoće li i u kojoj mjeri biti otežan put BiH ka NATO-u? Zbog svega toga, hoće li on ići sve teže?

HADŽOVIĆ: Nažalost, smatram da hoće. Želio bih da ohrabrim političare koji će se sutra sastati sa Stoltenbergom da više slušaju ono što on ima reći o situaciji u NATO-u, razmiještanju snaga, prijetnjama od Rusije i uticaju dolaska na čelo SAD-a Donalda Trampa, ali i o generalnim promjenama u međunarodnim odnosima i odnosu snaga u svijetu. 

Nadam se da će njegova poruka doći do domaćih političara. Smatram da je krajnje vrijeme da se domaći političari okrenu malo i onome što se dešava oko nas, kako bismo mogli prilagoditi naše nacionalnosigurnosne interese i interese države, a kako ponovo ne bismo postali mjesto za potkusurivanje velikih sila i novih regionalnih sila, koja će svakako tražiti prodor u područja koja su nezaštićena, odnosno nisu pod kišobranom ni NATO-a ni EU. Stoga se, ponavljam, nadam da će domaći političari pažljivo slušati šta generalni sekretar ima da kaže i pokušati promijeniti svoj odnos, odnosno ponašati se mnogo više državnički nego što je to sada slučaj.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)